beats by dre cheap

Astigmatizam oka (netačkast vid). Uradi sam test na astigmatizam

Pojam astigmatizma je teško objasniti nekome ko ne zna bar osnove optike.

U optici, nauci o svjetlosti, uglavnom se govori o prelamanju svjetlosti. Svjetlost ima različitu brzinu kretanja u sredinama sa različitom gustinom. U praksi se tu radi o različitoj brzini svjetlosti u vazduhu u odnosu na druge tvari. Štap zaboden dopola u vodu izgleda prelomljen jer svjetlost u vodi ima manju brzinu i slika štapa iz vode stiže do oka kasnije nego slika štapa koji je još u vazduhu.

Staklo i plastika su još gušċi od vode i oni se koriste u svrhu modifikovanja prelamanja svjetlosti. Komadi stakla se najčešċe koriste za prelamanje svjetlosti. Da bi se svjetlost jače lomila komadi stakla se polukružno bruse i stvaraju se sočiva (leċe). Ako svjetlost dolazi na izbočeno (konveksno) sočivo ona se po zakonu fizike lomi prema središtu leċe (sabira). Obratno  je ako svjetlost naiđe na udubljeno (konkavno) sočivo, ona se tada rasipa. Svjetlost se sabira u žiži (fokusu). Žina daljina je rastojanje od centra sočiva do žiže. Žižna daljina kod rasipnih sočiva je virtuelna (zamišljena).

Sabirna sočiva se označavaju sa znakom minus (-), a rasipna sa plus(+). Snaga sočiva se određuje u dioptrijama. Dioptrije je recipročna vrijednost žižne daljine izražena u metrima. Što je manja žižna daljina sočiva imaju veċu upadnu krivinu, odnosno imaju više dioptrija. Dioptrija vrijednosti 1 znači da takvo sočivo ima žižnu daljinu 1 metar, a sočivo od 10 D ima žižnu daljinu od 10 cm.

U suštini sočivo je iskruženi (kružni) dio pravilne staklene lopte. Takvi su i optički dijelovi u oku, od koji su najvažniji rožnjača (cornea) i očno sočivo (lens).

Međutim kako ništa u životu nije savršeno, tako često i lopta od koje se dobijaju sočiva, nije savršeno okrugla, nego felšava. Negdje je zaokružena više, a negdje manje. Ako od takve lopte iskružimo sočivo ono neċe sabirati zrake u jednu tačku, kako bi trebalo, nego ċe stvarati nejasnu tačku, često i u vidu linije.

Tako, ako i naš optički sistem oka često nije idealno razvijen, on može imati nejednaku zakrivljenost, pa neki dijelovi slike dolaze oštri na očno dno, a neki ne. Stvara se netačkast (astigmat) vid. Ovaj poremeċaj pogađa prije svega rožnjaču, ali može i sočivo.

Blaži oblici astigmatizma su fiziološka pojava i ne trebaju se tretirati. Jači oblici se koriguju naočalima, a još jači kontakt leċama. Stakla kojima se tretira astigmatizam nisu više sferična nego cilindrična (iskružena ne iz lopte, nego iz valjka, cilindra). Ta stakla imaju različitu prelomnu moċ u dva različita osnovna pravca (meridijana).

Nekad je astigmaizam toliko nepravilan da se ne može korigovati, nego je potreban operativni zahvat korekcije rožnjače, ili čak transplantacije rožnjače.

Astigmatizam sočiva se takođe mora korigovati. On se ne pokazuje na aparatima za mjerenje dioptrije, nego se koriguje subjektivno, kod probanja naočala. Zato se rezultati dobijeni na refraktometru ne smiju direktno prenositi na recept za naočale bez subjektivne provjere.

Uradi sam astigmatizam test, ako kliknes ovdje ili jos bolje ovdje

Sarajevski medicinari,zlatna generacija
http://sarajdoktor.blogger.ba
24/06/2007 10:36